Loš zadah iz usta, stručno nazvan halitoza, jedan je od najčešćih i najneugodnijih problema s kojima se pacijenti susreću u svakodnevnom životu. Iako se ponekad povezuje isključivo s neadekvatnom oralnom higijenom, uzroci mogu biti mnogo kompleksniji i zahtijevaju stručnu dijagnostiku. U ovom blogu objasnit ćemo uzroke halitoze, metode prevencije i načine kako se efikasno riješiti ovog problema.

Šta uzrokuje loš zadah?

Najčešći razlog pojave halitoze je prisustvo bakterija koje razgrađuju ostatke hrane u ustima, pri čemu nastaju isparljive sumporne komponente koje imaju izrazito neugodan miris. Međutim, uzroci sežu i dublje. Neadekvatna oralna higijena omogućava nakupljanje plaka, kamenca i ostataka hrane, što pogoduje razvoju bakterija. Upalni procesi desni i potpornog aparata zuba, poznati kao parodontopatija, često su tihi krivac. Suhoća usta ili kserostomija, stanje smanjenog lučenja pljuvačke, dodatno pogoduje nakupljanju bakterija. Karijes i gnojne infekcije također mogu biti uzrok, kao i naslage koje se često zadržavaju na površini jezika. Ne smiju se zanemariti ni sistemska oboljenja – dijabetes, bolesti jetre, bubrega ili pluća mogu biti praćeni karakterističnim zadahom koji se ne može ukloniti standardnim
higijenskim mjerama.

Dijagnostika lošeg zadaha

U stomatološkoj praksi prvi korak je detaljan pregled usne šupljine. Analizira se stanje desni, zuba, jezika i usne sluznice, kao i svakodnevna oralna higijena pacijenta. Ukoliko se ne pronađe očigledan uzrok u usnoj šupljini, stomatolog može uputiti pacijenta na dodatne laboratorijske pretrage i konzultacije s drugim specijalistima, poput otorinolaringologa ili interniste, kako bi se isključila prisutnost sistemskih bolesti.

Kako ukloniti loš zadah?

Uspješno rješavanje lošeg zadaha podrazumijeva sveobuhvatan pristup. Prvi korak je uspostavljanje temeljite oralne higijene. To podrazumijeva redovno i pravilno pranje zuba, korištenje zubnog konca, čišćenje prostora između zuba i površine jezika. Redovni stomatološki pregledi i profesionalno čišćenje zuba važni su kako bi se uklonio kamenac i naslage koje se ne mogu očistiti kod kuće. Ukoliko su uzrok zadaha karijes, infekcije ili upala desni, stomatolog će sprovesti odgovarajuću terapiju – bilo da je riječ o plombiranju, endodontskom tretmanu ili parodontalnoj terapiji. Kod pacijenata koji pate od suhoće usta, preporučuje se povećanje unosa tečnosti, stimulacija pljuvačke žvakanjem bezšećernih žvaka ili posebnim pripravcima. U borbi protiv zadaha korisne su i antiseptičke vodice za ispiranje usta koje sadrže hlorheksidin, cetilpiridin-klorid ili prirodna esencijalna ulja. U slučajevima kada je uzrok izvan usne šupljine, timski pristup i saradnja s drugim specijalistima omogućavaju preciznu dijagnozu i liječenje osnovne bolesti koja uzrokuje zadah.

Zaključak

Loš zadah nije problem koji treba ignorisati ili maskirati sredstvima za osvježavanje daha. On je vrlo često znak da u organizmu postoji disbalans koji treba riješiti stručnim pristupom. Ako primijetite da imate trajni neugodan zadah, bez obzira na redovno pranje zuba, obratite se svom stomatologu. Pravilna dijagnoza i terapija su ključ ka svježem i zdravom osmijehu.