Vrlo su rijetke osobe koje apsolutno nikada u životu nisu imale karijes. Karijes važi za općenito najčešću bolest čovjeka, a može se pojaviti i kod najpažljivijih osoba kada je u pitanju higijena i četkanje zuba.

Šta je tačno karijes i kako izgleda?

Karijes je zapravo oštećenje tvrdih zubnih tkiva, odnosno dentina, a manifestuje se najčešće kao crna mrlja koju uočavamo na vanjskoj površini zuba. Karijes mogu imati kako odrasli tako i djeca, a mnogobrojni faktori utiču na njegov nastanak.

U fazi nastanka, karijes se pojavljuje kao bijela mrlja i zahvata samo površinski sloj zuba. Ukoliko se u toj fazi ne liječi, on dalje prodire u dentin i širi se mnogo brže nego na caklini. On tada uzrokuje bol, prvenstveno zub postaje osjetljiv na toplo i hladno piće ili hranu, a kasnije karijes može izazvati i bol tokom žvakanja.

Kako on nastaje?

Kako smo već spomenuli, nekoliko je faktora koji uzrokuju pojavu karijesa, a uglavnom su to bakterije, plak, ugljikohidrati i kiseline.

Bakterije se skupljaju na površini zuba – caklini i formiraju sloj koji se naziva plak. Te bakterije se hrane šećerima, a pritom nastaju kiseline koje počinju nagrizati caklinu i prodirati dalje do dentina.

Postoje “dobre i loše” namirnice za zdravlje zuba

Roditelji nas od djetinjstva uče kako slatkiši imaju loš uticaj na naše zube, ali to nisu jedine namirnice koje pomažu nastanku i širenju karijesa.

Namirnice koje su bogate ugljikohidratima – čips, bijeli hljeb, krekeri, čak i suho voće, mogu povećati rizik od nastanka karijesa. Ova hrana se zadržava na površini zuba i snižava PH vrijednost u ustima. Tako dolazi do porasta šećera kojima se bakterije hrane i stvaraju veće količine kiseline.

Međutim, naravno da nisu baš sve namirnice loše za naše oralno zdravlje. Hrana poput mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, povrća, jaja, ribe i orašastih plodova smanjuje kiselost u ustima i pruža određenu zaštitu zubima od karijesa.

Da li je prevencija karijesa moguća?

Da, naravno da jeste. Koliko god zvučalo kao generički savjet koji mnogi sigurno smatraju nedovoljnim, pravilna oralna higijena ključ je za gotovo sve oralne probleme. Kao i redovni pregledi.

Karijes se prvi put stvara na zubima u ranim tinejdžerskim godinama do kasnih 20–ih godina života. Osobe koje su sklone karijesu vjerovatno su bile manje izložene djelovanju fluroida i kod njih je naročito potrebno praktikovanje dobre oralne higijene, kao i pravilna ishrana.

Svakodnevnim četkanjem i oralnom higijenom trudimo se ukloniti plak sa zuba, međutim postoje teže dostupna mjesta između zubi koja su idealna polazišna tačka za razvijanje karijesa. Obična četkica, ukoliko se zaista trudite pravilno četkati zube, je dovoljna, ali električna je izvrsna za teže dostupna mjesta za četkanje. Uz to, upotreba konca za zube sigurno će riješiti mnoge probleme sa ostacima hrane koje sama četkica ne može.

Liječenje karijesa

Početni se karijes ponekad može remineralizirati, čišćenjem i višestrukim nanošenjem fluorida. Međutim, u naprednijem stadiju, zub koji je zahvaćen karijesom ne može se regenerisati ili samo remineralizirati, već se tkivo treba ukloniti i dopuniti materijalima kao što je bijeli ispun odnosno plomba.